menu
esej o autorubibliografijautjecaji autora
RASTKO PETROVIĆ
zemlja
Ex Yugoslavia
period
1915-1946

 (Beograd, 1898. – Washington, 1949.), pjesnik, prozni i dramski pisac, esejist, prevoditelj, novinar, diplomat. Odrasta u dodiru s umjetnošću zahvaljujući obitelji, posebno sestri Nadeždi, poznatoj slikarici, i ostalim sestrama koje ga upućuju u glazbu. Osnovnu školu pohađa u Beogradu. Tu započinje gimnaziju, ali je prekida zbog rata, povlači se s narodom i vojskom preko Albanije (1915.), odlazi s ostalim srpskim đacima u Francusku, gdje završava srednjoškolsko obrazovanje i polaže maturu. Prvi stihovi su tradicionalni, u znaku rodoljublja. 

   U Parizu upisuje i završava Pravni fakultet (1922.), i, istodobno, studira književnost i povijest umjetnosti. Za vrijeme kratkog boravka u Beogradu (1919. – 1920.) priključuje se mladim slikarima i književnicima. Po povratku u Pariz ulazi u tamošnju umjetničku sredinu, druži se s francuskim pjesnicima i umjetnicima, upoznaje pisce okupljene oko pojedinih francuskih časopisa („Action”, „L’Esprit Nouveau”), sav se posvećuje upoznavanju srednjovjekovne srpske umjetnosti, što preko literature, što zahvaljujući profesoru Gabriel Milletu. Piše poeziju, prozu, likovne kritike, surađuje u francuskim i jugoslavenskim časopisima (Beograd, Zagreb). 

  Godine 1921. izlazi, kao treći svezak u Biblioteci Albatros, poližanrovski roman Burleska gospodina Peruna boga groma, kolažne strukture, s pomakom u organizaciji temporalnosti; na razini sižea ostvaruje se proces kozmogeneze: od prvobitnog kaosa, koji podsjeća na futurističko isticanje snage volje i nagona (O raspuštenosti bogova) do povratka u civilizaciju, vezanu za tematiku umjetnosti i rata. 

  Definitivno napušta Pariz 1922., aktivno se uključuje u književni život Beograda, stvara putopise, eseje, piše poeziju. U pjesmama izvan zbirke, i u zbirci Otkrovenje pjesnik razotkriva tajnu čulnosti, tjelesnosti, metaforičku bliskost motiva jedenja s motivom pjesničke inspiracije ("Svi su čanci prazni“), apokalipsu koja se ukazuje samo u posebnim trenucima putovanja, oslobađanja od sputanosti. U eseju težište interesa prenosi na modernu francusku poeziju, dominaciju arhaičnog i primitivnog u narodnom stvaralaštvu, u običajima, vjerovanjima, zanima ga obnova pjesničkog jezika razmišljanjem o jezičnim poremećajima, kozmizmu, proizvodnji i artikulaciji govornih fraza (Helioterapija afazije). U putopisima prevladava unutarnji aspekt putovanja po Dalmaciji i južnoj Srbiji, i to najviše po krajevima vezanim za povijest srednjovekovne Srbije, koja se mogla upoznati i vidjeti u manastirima, starim tvrđavama, starim kućama, varošima. 

  Od 1923. gradi karijeru službenika u Ministarstvu spoljnih poslova, i diplomata. – Sve do prekida odnosa beogradske grupe književnika sa „Zenitom”, R. Petrović surađuje u njemu iz Pariza poezijom, prilozima o likovnoj umjetnosti, kratko vrijeme je pariški zastupnik u redakciji časopisa. Neke pjesme napisane su na podlozi Petrovićevog interesa za čorišta narodnih, primitivnih kultura, koja posreduju demonsku snagu: sitost tresetišta osmišljena je motivom kobnog priziva ševara (Najsentimentalniju o sitosti legendu). U drugom slučaju Petrović njeguje žanr pjesničkog putopisa.

V. Golubović

 

 

<!--[if gte mso 9]><xml> Normal 0 false false false MicrosoftInternetExplorer4 </xml><![endif]--><!--[if gte mso 9]><xml> </xml><![endif]-->

<!--{cke_protected}<!--{cke_protected}%3C!%2D%2D%7Bcke_protected%7D%253C!%252D%252D%250A%2520%252F*%2520Font%2520Definitions%2520*%252F%250A%2520%2540font-face%250A%2509%257Bfont-family%253ATimesNewRomanPSMT%253B%250A%2509mso-font-alt%253A%2522Times%2520New%2520Roman%2522%253B%250A%2509mso-font-charset%253A0%253B%250A%2509mso-generic-font-family%253Aroman%253B%250A%2509mso-font-pitch%253Aauto%253B%250A%2509mso-font-signature%253A0%25200%25200%25200%25200%25200%253B%257D%250A%2540font-face%250A%2509%257Bfont-family%253A%2522Andale%2520Sans%2520UI%2522%253B%250A%2509mso-font-alt%253A%2522Arial%2520Unicode%2520MS%2522%253B%250A%2509mso-font-charset%253A238%253B%250A%2509mso-generic-font-family%253Aauto%253B%250A%2509mso-font-pitch%253Avariable%253B%250A%2509mso-font-signature%253A0%25200%25200%25200%25200%25200%253B%257D%250A%2520%252F*%2520Style%2520Definitions%2520*%252F%250A%2520p.MsoNormal%252C%2520li.MsoNormal%252C%2520div.MsoNormal%250A%2509%257Bmso-style-parent%253A%2522%2522%253B%250A%2509margin%253A0cm%253B%250A%2509margin-bottom%253A.0001pt%253B%250A%2509mso-pagination%253Anone%253B%250A%2509mso-hyphenate%253Anone%253B%250A%2509font-size%253A12.0pt%253B%250A%2509font-family%253A%2522Times%2520New%2520Roman%2522%253B%250A%2509mso-fareast-font-family%253A%2522Andale%2520Sans%2520UI%2522%253B%250A%2509mso-font-kerning%253A.5pt%253B%250A%2509mso-ansi-language%253A%252300FF%253B%250A%2509mso-fareast-language%253A%252300FF%253B%257D%250A%2540page%2520Section1%250A%2509%257Bsize%253A612.0pt%2520792.0pt%253B%250A%2509margin%253A72.0pt%252090.0pt%252072.0pt%252090.0pt%253B%250A%2509mso-header-margin%253A35.4pt%253B%250A%2509mso-footer-margin%253A35.4pt%253B%250A%2509mso-paper-source%253A0%253B%257D%250Adiv.Section1%250A%2509%257Bpage%253ASection1%253B%257D%250A%252D%252D%253E%2D%2D%3E-->-->

 

 

<!--[if gte mso 10]> <style> /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin:0cm; mso-para-margin-bottom:.0001pt; mso-pagination:widow-orphan; font-size:10.0pt; font-family:"Times New Roman"; mso-ansi-language:#0400; mso-fareast-language:#0400; mso-bidi-language:#0400;} </style>