menu
esej o autorubibliografijautjecaji autora
BORIS DEMUR
1951. - 2014.
zemlja
Ex Yugoslavia
period
1968-1989

Boris Demur (Zagreb, 1951. - 2014.), slikar i postkonceptualni umjetnik, diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi Raula Goldonija 1975. godine, a graiku u klasi Alberta Kinerta 1977. godine. Bio je suradnik Majstorske radionice Ljube Ivančića (1975–1977). Smatraju ga jednim od najtalentiranijih slikara svoje generacije, iako Demur odmah po završetku Akademije odustaje od tradicionalnog pristupa mediju. U počecima karijere njegovi radovi imaju obilježje konceptualne umjetnosti, a kasnije se u skladu s duhom vremena usmjerava na primarno slikarstvo. Krajem sedamdesetih godina tekst i sliku spaja u tautološke kompozicije kojima istražuje smisao i položaj slikarstva i vizualne umjetnosti unutar lokalnog društveno–političkog i opće civilizacijskog diskursa. U 1983. godini otkriva motiv spirale kojim se od tada isključivo bavi. Demur spiralu u svom stvaralaštvu postavlja kao konačnu formulu i simbol univerzalne kauzalnosti kojim uspijeva objediniti sve svoje ontološke, kozmičke i duhovne preokupacije. Njegova praksa uz tradi- cionalne likovne medije i njihove izvedenice uključuje kolaže, fotograiju, performans, javne akcije, video i instalaciju. Boris Demur je jedan od osnivača Grupe šestorice autora (1975.–1981.) s kojom je inaugurirao javne akcije i izložbe u javnom prostoru kao reakciju na konzervativnost javnih kulturnih institucija. Kompoziciju “ETO”, riječ–sliku kako je Demur naziva, izveo je uz pomoć kolege Anđelka Hundića za vrijeme javne akcije na tadašnjem Trgu Republike (danas Trgu bana Jelačića). Žanr i ciklus “riječi–slika” izjednačavanjem značenja riječi s činom slikanja izražava nastojanje njegove generacije da prekinu s bilo kakvim mimetičkim, narativnim, ideološkim ili manipulativnim funkcijama slikarstva i umjetnosti uopće. Kako je sam Demur i osobno ustvrdio, borba njegove generacije za “čistu”, konkretnu umjetnost ujedno je značila i borbu za pravedno društvo slobodno od manipulacije, eksploatacije i ideologije.

esej o autoru