menu
esej o autorubibliografijautjecaji autora
DIMITRIJE BAŠIČEVIĆ MANGELOS
  • Der löffel
  • Négation de la peinture III
  • Antičasopis Gorgona br. 0
  • Futur nostory, Non stories — 2
  • Glagoljsko slovo m. 5
  • Paysage de la reconstruction
  • Izlaziti ili ulaziti u prošlost ko zna da li je bilo
  • Fenomen Picasso
  • Andautonia z - le 17 avril 2457
  • Uvaženi druže predsjedniče
14. travanj 1921. - 18. prosinac 1987.
zemlja
Ex Yugoslavia
period
1946-1968

Dimitrije Bašičević je rođen 14. travnja 1921. u seljačkoj obitelji u Šidu. Osnovnu školu pohađa u rodnom selu, a gimnaziju u Sremskoj Mitrovici, Sremskim Karlovcima i Vukovaru. Povijest umjetnosti i filozofiju studira u Beču i Zagrebu, gdje je i diplomirao 1949. godine. Zapošljava se u Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti kao asistent i kustos Moderne galerije i Arhiva za likovnu umjetnost. Na tom poslu ostaje sve do 1960. godine. Istovremeno, od 1952. godine radi u Galeriji seljačke umjetnosti (kasnije Galerija primitivne umjetnosti) kao vanjski suradnik, kasnije kustos. Organizira brojne izložbe naivne umjetnosti u zemlji i inozemstvu. Objavljuje teoretske tekstove i likovne kritike. Zalaže se za afirmaciju apstraktne umjetnosti: osim što piše značajne tekstove, suorganizator je Salona 54 u Rijeci, prve jugoslavenske izložbe apstraktne umjetnosti. Priređuje retrospektivnu izložbu Milana Steinera 1956. godine. Doktorirao je s temom Sava Šumanović-život i djelo na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1957. godine. Piše tekstove za Enciklopediju likovnih umjetnosti; objavljuje knjige o Mirku Viriusu (1950), Savi Šumanoviću (1960) i Ivan Generaliću (1962). Osnivanjem Galerije primitivne umjetnosti 1960. godine postaje njenim prvim voditeljem sve do kraja 1964. godine, kada zbog »slučaja Kurilj« podnosi ostavku, (Ilija Bosilj poznati naivni slikar je otac D. Bašičević).

Preuzima mjesto voditelja zbirke Benko Horvat, a od 1971. godine rukovodi novoosnovanim Centrom za film, fotografiju i televiziju. Sudjeluje u organizaciji Novih tendencija, te u uredništvu časopisa Bit i Spot. Objavljuje teoretske tekstove o fotografiji i organizira više značajnih izložbi. Zadnje objavljene tekstove piše o najmlađoj generaciji likovnih umjetnika. Veliki dio tekstova ostaje neobjavljen. Umirovljen je 1982. godine.
Bašičević umjetnička djelatnost počinje već u gimnaziji: piše poeziju i kratke prozne tekstove. Nešto od toga objavio je poslije rata pod pseudonimom. Za rata nastaju prva likovna djela: paysages de la rnortipaysa-ges de la Guerra. U pedesetim godinama nastaju serije radova (tabula rasa, alphabet, paysages, nostories, grafikoni, negation de la peinture, pythagore) koje i kasnije opsesivno ponavlja. Ti radovi / tekstovi, na različitim jezicima i pismima, uvijek oponašaju formu krasopisom ispisane školske tablice. Kao podlogu koristi različite materijale: daske, papire, bilježnice, knjige, globuse. Uzima pseudonim Mangelos koji koristi za svoj »privatni eksperiment, nazvan noart«.
Pjesme objavljuje u karti Eulalifa s ilustracijama Matije Skurjenija (1959). Iz tog razdoblja datira neobjavljena mapa Guernica, s ilustracijama Ivan Generalić.
Od 1959. do 1966. godine sudjeluje u djelatnosti neformalne grupe Gorgona, koja dobiva ime po jednoj njegovoj pjesmi. Projekt za časopis Gorgona (neizdavanje jednog broja) ostaje nerealizovan. Objavljuje nekoliko nostories u Piceljevom časopisu a 1964. godine. Šezdesetih nastaje najveći broj radova. Od 1968. godine počinje izlagati na izložbama vizualne poezije. Potkraj šezdesetih realizira seriju radova o Picassu, koje izlaže na prvoj samostalnoj izložbi u Novom Sadu 1972. godine. Na retrospektivnoj izložbi Gorgone (1977) prvi put izlaže svoje rane radove. Time definitivno počinje javno prezentirati svoju umjetničku djelatnost. Priređuje samostalne tematske izložbe: Manifest (1978), Shid-theory (1978), Energija (1979), Retrospektiva (1981). Konačna umjetnička afirmacija omogućena je velikim retrospektivnim izložbama u Beogradu i Zagrebu (1986).
Umro je 18. prosinca 1987, nakon duže bolesti. Godine 1988. organiziran je u Galeriji proširenih medija okrugli stol o Bašičevićevom opusu i prvi put objavljen značajan broj radova / tekstova (Quorum br. 1 / 1989).

Darko Šimičić



Pedesetih godina nastaje glavnina njegovih Paysagesa,  obuhvaćenih nazivom Paysage de la mort. To su crne kvadratne površine koje umjetnik nanosi na postojeće knjige, različite dokumente, zemljopisne karte, novine, itd. (karakteristično za sve Mangelosove radove na papirima je to da uvijek nastaju na stranicama već postojećih publikacija ili dokumenata). Tabule rasae svojevrsni su nastavak Paysagesa. Na njima umjetnik odstranjuje i same naznake slikarskog, a zacrnjene površine u knjigama ispunjava slovima glagoljice, ćirilice i latinice, koje, poput kaligrafa, više oslikava nego ispisuje. Tako na razmeđi slike i teksta nastaje kontinuirano poništavanje  slikarstva (slovima) i teksta (oslikavanjem ). U knjižici Tabula rasa (1953.) u početku ustvrđuje kako je to njegova školska tablica, da bi potom ispisivao samu riječ, zatim  abecedu i na kraju završio jednostavnim tvrdnjama  mislima. U nekim knjižicama  ispisuje  imena, geografske nazive, itd., često na staroslavenskom jeziku. 

Phytagoare su niz monokromnih, crnih ili bijelih radova na kojima se nalaze  kvadrat ili trkut, uz natpis   Pythagora ili Hommage to Phytagora (knjižica Phytagora 2 iz 1952. godine). Tom serijom Mangelos iskazuje svoju vjeru u racionalno. Negacija kao ishodište vidljiva je u radovima Antipeinture, 1951. – 1956.) u kojima ispisuje  tekst Antipeintute ili Negation de la peinture na reprodukcije koje je zacrnio ili prekrižio. Istoj seriji pripada prazan drveni okvir na koji je umjetnik ispisao Antipeinture. 

Kao član grupe Gorgona Mangelos je doprinio objavljivanju istoimenog antičasopisa. Svaki član grupe uređivao je jedan broj, a  Mangelosov je prvi  prijedlog bio da preskoči jedan broj u izdavanju.  To bi bilo njegovo, nepostojeće izdanje, potpuna negacija. Na kraju  je  ideja bila realizirana u Vaništinoj Gorgoni 1. (1961.),  u kojoj je Mangelos  zacrnio  fotografu izloga u duhu radova Tabula rasa i Paysagese. Nazvao ih je Gorgona no.0.  

Svoje je pjesme Mangelos ispisivao rukopisom školaraca. Tako i ciklus Nostories nastaje ispisivanjem misli i stihova na drvenim daskama i zacrnjenim katalozima. Teme poput straha i smrti isprepletene su s nadrelističkim elementima,  apsurdom, ironijom i humorom. Pjesme su pisane u  prvom licu ili kao Non, dakle potpuno depersonalizirano. Zvučne pjesme sabrane su u knjižicama Antifon i Dva antifona (1964.) i nastale su ispisivanjem dječjeg govora i riječi lišenih značenja, dok, posve suprotno, u knjižicama Les Excercices iz 1961. i Antiskice iz 1963. autor  bilježi svoje misli i ideje,  raspravljajući s mnogim teoretičarima i filozofima.

U vrijeme konceptualne umjetnosti sedamdesetih Mangelosova se umjetnost i teorija sve više isprepliću. Jos se više počinje baviti samom prirodom umjetnosti, dok  teorije iznosi u manifestima, s kojima je ostavio bogat trag  u umjetnosti i teoriji ovih područja (Manifest o stroju, Manifest o psihičkom životu Picassa i pretpostavljenog phante altamirskog čovjeka, Manifest o mišljenju, itd.). Svoje je teorije (Shid- theory ili Bio-psihološku teoriju) ponekad ispisivao na globusima, primjerice na dva globusa posvećenim dvjema fazama života francuskog pjesnika Rimbaulda – mladenačkoj fazi  pjesništva i fazi napuštanja poezije i odlaska u Afriku. 

Godine 1979. održana je Mangelosova samostalna izložba  u Galeriji Dubrava, pod nazivom Energija. Na izložbi je ta riječ bila ispisana na različitim jezicima i pismima. Na vlastitoj je retrospektivi (u Galeriji Proširenih medija, 1981. ) Mangelos izložio samo jedan rad – školsku tablicu na kojoj je ispisao Noart.

 Dimitrije Bašićević Mangelos rođen je 1921. godine u Šidu, u Srijemu. Diplomirao je povijest umjetnosti i radio u Gradskoj galeriji suvremene umjetnosti gdje je sudjelovao u organizaciji brojnih značajnih izložbi i manifestacija. Bavio se likovnom kritikom. Umro je 1987. godine u Zagrebu.

J.Bubaš

esej o autoru
bibliografija


SAMOSTALNE IZLOŽBE | SOLO EXHIBITIONS

1972. Fenomen Picasso – komentari Mangelos, Youth Tribune Art Salon, Novi Sad
1976. Mangelos, Prozor u umjetnost Gallery, Zagreb
1978. Manifesti, Tošo Dabac Atelier, Zagreb
1978. Mangelos no. 9, Shid-theory, Podroom Gallery, Zagreb
1979. Mangelos no. 9 — Energija, Dubrava Gallery, Zagreb
1981. Mangelos no. 1-9 – Retrospektiva, Extended Media Gallery, Zagreb
1983. Mangelos, Science Bookstore shopfront, Zagreb
1985. Otac i sin (Ilija Bosilj i Mangelos), vestibule of Diocletian's Palace, Split
1986. Mangelos, Sebastian Gallery, Belgrade
1986. Mangelos, House of JNA Exhibition Salon, Zagreb
1986. Mangelos, "August Šenoa" bookshop storefront, Zagreb
1986. Ready-mades, "August Šenoa" bookshop storefront, Zagreb
1987. In memoriam, "August Šenoa" bookshop storefront, Zagreb
1988. Mangelos – slike, Extended Media Gallery, Zagreb
1988. Round table on Dimitrije Bašičević Mangelos in the Extended Media Gallery, Zagreb
1989. Mangelos, Sesame Gallery, Dubrovnik
1989. a & h uthopie, Antuna Maračić's performance-lecture
1989. Mangelos, tower of Diocletian's Palace, Split
1989. Mangelos, M. Ercegović's apartment, Dubrovnik
1989. Mangelos, Red Gallery, Sarajevo
1990. Mangelos, Museum of Contemporary Art, Zagreb
1991. Mangelos, City Gallery Ljubljana, Ljubljana
1993. Mangelos Books, Opus Operandi Gallery, Gent
1995. Mangelos, Ilijanum Museum, Šid
1997. abc, Galerie Rainer Borgemeister, Berlin
1997. Flow, MU, Eindhoven
1997. New Work, Rena Bransten Gallery, San Francisco
1998. Dimitrije Bašičević Mangelos, Anthony d'Offray Gallery, London; A/D Gallery, New York
1999. Teze i manifesti, Small Gallery (Museum of Modern Art), Ljubljana
2001. Les paysages des mots, Galerija The Drawing Room, Berlin
2003. – 2004. Mangelos nos. 1 to 9 ½, Museu de Arte Contemporânea de Serralves, Porto; Neue Galerie am Landesmuseum Joanneum, Graz; Fundacio Antoni Tapies, Barcelona; Kunsthalle Fridericianum, Kassel
2005. Mangelos: Les lettres et les mots, Peter Freeman, Inc., New York
2012. Mangelos: Pythagoras, Galerija Peter Freeman, Inc., New York
2013. Miroirs noirs, galerie frank elbaz, Paris
2014. Mangelos Documenta, Galerry Aanant & Zoo, Berlin
2014. Ilija/Mangelos: Father & Son, Inside & Out, Galerie St. Etienne, New York
2016. Mangelos: a retrospective of exhibitions, 1972-1981, Galerija Peter Freeman, Inc., New York
2017. Julije Knifer, Mangelos. Investigating the Limits of Painting, galerie frank elbaz, Dallas
2017. Mangelos: Manifestos, Theses, Projects and Notes, Galerie Martin Janda, Vienna
2018. Ilija – Mangelos Phenomenon, Goethe-Institut, Belgrade
2018. Mangelos Vol 1, Museum of Contemporary Art, Zagreb
2019. Mangelos: Manifesti, teze, projekti i bilješke, Nova Gallery, Zagreb

GRUPNE IZLOŽBE | GROUP EXHIBITIONS

1968. Permanentna umetnost, 212 Gallery, Belgrade
1969. Typoezija, Students' Centre Gallery, Zagreb
1969. Vizuelna poezija, 212 Gallery, Belgrade
1971. Vizualna poezija, Youth Tribune, Novi Sad
1971. Vizuelna poezija, 212 Gallery, Belgrade
1972. Vizualna i konkretna poezija, House of Youth, Novi Sad
1976. Konfrontacije, Gallery of Contemporary Art, Zagreb
1977. Gorgona, Gallery of Contemporary Art, Zagreb; Students' Cultural Centre Gallery, Belgrade; Städtisches Museum Abteiberg, Mönchengladbach
1981. Antimuzej V. D. Trokuta, Vjesnik's Antiques Shop, Zagreb
1981. S onu stranu estetike, Students' Centre Gallery, Zagreb
1982. Inovacije u hrvatskoj umjetnosti, Gallery of Contemporary Art, Zagreb; Museum of Contemporary Art, Belgrade
1982. Verbo-voko-vizuelno u Jugoslaviji, 1950—1980, Museum of Contemporary Art, Belgrade
1986. Geometrije, Karas Gallery, Zagreb
1987. Jugoslovenska documenta 87, Skenderija Olypmic Centre, Collegium Artisticum, Sarajevo
1989. Gorgona (...Jevsovar, Knifer...), FRAC Bourgogne, Dijon
1989. Extended Media Gallery od 1981 — 1989., Karas Gallery, Zagreb
1993. The Horse who Sings — Radical Art from Croatia, Museum of Contemporary Art, Sydney
1993. Le milieu du monde, Sète, Francuska
1994. Zwischen Zeit Raum, Galerie Schüppenhauer, Cologne
1996. Galerie d’art graphique: Dessins acquisitions 1992 –1996, Centre Georges Pompidou, Paris
1997. Kartografi, Art Pavilion, Zagreb
1997. Gorgona, Gorgonesco, Gorgonico, Venice Biennale, Ex Macello, Dolo
1999. — 2000. Aspekte/Positionen — 50 Jahre Kunst aus Mitteleuropa 1949-1999, Museum Moderner Kunst Stiftung Ludwig, Vienna; Ludwig Múzeum — Kortárs Művészeti Múzeum, Budapest
2000. 2000+ ArtEast Collection, Museum of Modern Art, Ljubljana
2000. Das fünfte Element — Geld oder Kunst, Kunsthalle Düsseldorf, Düsseldorf
2000. Beyond Preconceptions: The Sixties Experiment, Národní galerie v Praze - Veletržní palác, Prague
2001. PM 20 [1981 — 2001], Home of HDLU, Zagreb
2002. Monokromi, Art Pavilion, Zagreb
2002. In Search of Balkania, Neue Galerie am  Landesmuseum Joanneum, Graz
2002. The Misfits, Kunstamt Kreutzberg Bethanien, Berlin; Museum of Contemporary Art, Skoplje; Art Moscow, Moscow
2003. In den Schluchten des Balkans, Kunsthalle Friedericianum, Kassel
2004. Pedesete godine u hrvatskoj umjetnosti, Home of HDLU, Zagreb
2004. Čudovišno, Art Pavilion, Zagreb
2004. Open systems — Rethinking Art c.1970, Tate Modern, London
2006. Living Art on the Edge of Europe, Kröller Müller Museum, Otterlo
2006. Eye on Europe – Prints, Books and Multiples – 1960 to Now, Museum of Modern Art, New York
2006. Fluxus, Happening, Kontextkunst, Neue Galerie, Graz
2006. Big—Bang, Centre George Pompidou, Paris
2007. Avangardne tendencije u hrvatskoj umjetnosti, Klovićevi dvori Gallery, Zagreb
2007. Konceptualna umetnost — arhiv dokumenata, informacija i umetničkih dela: 1968—2007, Museum of Contemporary Art of Vojvodina, Novi Sad
2007. Gorgona iz Kolekcije Macura, Museum of Contemporary Art, Belgrade
2008. Kiedy rano otwieram oczy, widzę film. Eksperyment w  sztuce jugosławii w latach 60. i 70., Muzeum Sztuki Nowoczesnej w Warszawie, Warsaw
2010. Les Promesses du passé. Une histoire discontinue de l'art dans l'ex-Europe de l'Est, Centre Pompidou, Paris
2010. You are Kindly Invited to Attend, Aanant & Zoo, Berlin
2011. Museum of Parallel Narratives. In the Framework of L'International, Museu d'Art Contemporani de Barcelona, Barcelona
2011. I Am Still Alive: Politics and Everyday Life in Contemporary Drawing, Museum of Modern Art, New York
2011. Područje zastoja: aktivistička umjetnost iz Kolekcije Marinko Sudac, Marshall Tito's Yacht "Galeb", Rijeka
2012. Verführung Freiheit. Kunst in Europa seit 1945, Deutsches Historisches Museum, Berlin
2013. Critique and Crises. Art in Europe Since 1945, Kumu Art Museum, Tallinn
2013. Sedanjost in prisotnost: ponovitev 4  – mikropolitične situacije, Museum of Modern Art, Ljubljana
2013. Modernités plurielles (de 1905 à 1970), Centre Georges Pompidou, Paris
2014. Personal Cuts : art à Zagreb de 1950 à nos jours, Musée d'Art Contemporain de Nîmes, Nîmes
2015. How to do Art with Words, MUSAC, León, Spain
2015. Transmissions: Art in Eastern Europe and Latin America, 1960 – 1980, Museum of Modern Art, New York
2015. Knifer, Mangelos, Vaništa, Galerija Mitchell-Innes & Nash, New York
2016. Cold Front from the Balkans, Pera Museum, Istanbul
2016. Modernità Non Allineata. Arte e Archivi dell'Est Europa dalla Collezione Marinko Sudac, FM Centre for Contemporary Art, Milan
2017. Meandering, Abstractly, galerie frank elbaz, Dallas
2017. El nem kötelezett művészet – Marinko Sudac gyűjteménye, Ludwig Múzeum — Kortárs Művészeti Múzeum, Budapest
2017. Gorgona, Kunstmuseum Liechtenstein, Vaduz
2018. In Memoriam – Josip Vaništa, Šira Gallery, Zagreb
2018. Guernica, Musée national Picasso, Paris
2018. Mesa dos sonhos: Duas coleções de arte contemporânea, The Serralves Museum of Contemporary Art, Porto
2018. Hello World. Revision einer Sammlung, Hamburger Bahnhof – Museum für Gegenwart, Berlin
2019. GORGONA 1959–1968. Független művészeti törekvések Zágrábban. Retrospektív kiállítás a Marinko Sudac gyűjteményből, Kassák Múzeum, Budapest
2019. Radoslav Putar i Miljenko Horvat. Retrospektiva, Varaždin City Museum, Varaždin
2019. GORGONA. Prace z kolekcji Marinko Sudaca, Profile Foundation, Warsaw
2019. The Sensation of Space, The Warehouse, Dallas