(Ivan, Yvan, Iwan Goll, pravo ime Isaac Lang; pseudonimi: Tristan Torzi, Ivan Lasang; Sen Die, 1891. – Pariz, 1950.), pjesnik, pisac, dramatičar. Školovao se u Metzu. Započeti studij prava u Strasbourgu prekida zbog rata, pa nastavlja na Sveučilištu u Lausannei. U Švicarskoj (Zürich, Lausanne, Ascona) živi od 1914. do 1918.; kreće se u krugu pacifista oko Romaina Rollanda. Godine 1916. upoznaje Claire Studer, svoju buduću suprugu. Nastanjuje se u Parizu 1919.; u njegovoj umjetničkoj sredini ulazi u krug pjesnika i slikara sljedbenika Apollinairea. Otada je njegov rad, ranije obilježen ekspresionizmom, višestruko povezan s kubizmom i futurizmom. Gollov kubizam anticipira kasnije nadrealizam, koji zastupa 1924. u jedinom broju svojega časopisa „Surréalisme”, objavljenom mjesec dana prije Bretonovog Manifesta nadrealizma.

  Emigrira 1939. u Ameriku i tamo pokreće i uređuje francusko-američki književni časopis „Hémisphères“; u njemu surađuju: St. John Perse, André Breton i Henri Miller. Zbog bolesti napušta Ameriku i vraća se 1947. u Pariz. Prema tvrdnji J. Kršića, I. Golla je s Micićem i „Zenitom“ povezao B. Tokin. U prvom broju „Zenita“ Tokin je, u članku Evropski pjesnik Ivan Goll, cjelovito predstavio stvaralaštvo svojega prijatelja iz pariških dana, koje je već bilo pod utjecajem nove umjetničke i kulturne sredine. Kao osnova za Gollovu suradnju poslužile su programske ideje časopisa. Ugradio ih je u svoje stvaralaštvo, pozitivno obilježeno kozmizmom zenita i sunca, primitivizmom kao motivacijom za odbacivanje ekspresionizma, i kao sinonimom za estetičnost i poetičnost, zatim pragmatikom žanra poeme (Paris brennt), parolama o propasti Zapada (u ovom slučaju Europe), ili o polarizaciji na relaciji Istok–Zapad. Programski je, svakako, važna Gollova futurističko-kubistička platforma o obnovi pjesničkog jezika, koju su zenitisti dosljedno primijenili. Micićev ciklus Riječ u prostoru nadograđuje tu koncepciju dimenzijom prostora. Osim toga, Goll je, kao suurednik s Micićem, približio zenitistima i „Zenitu“ radove suradnika ekspresionističkih časopisa „Der Sturm” i „Die Aktion”, kao i književna i likovna djela berlinskih dadaista.

V. Golubović