Članovi Studentskoga satiričnoga glumišta (SSG-a) u prostorijama Savske 25 u Zagrebu 20. svibnja 1975. donose odluku o promjeni naziva u Kugla glumište. Kugla glumište bila je jedna od najvažnijih kazališnih, multimedijalnih i interdisciplinarnih umjetničkih skupina u SFRJ, a posebice u Hrvatskoj.

Ime Kugla glumište potječe iz teksta Kocka i kugla francuskog kazališnog teoretičara Étiennea Souriaua. Kugla glumište stvorilo je novu koncepciju kazališta. Kugla je zamišljala teatar kao urbani ritual, socijalnu situaciju, narušavala je teatar kao kocku, u kojoj se unaprijed zna mjesto za gledatelje te uspostavljala teatar kao Kuglu, kao ne-dramski teatar, totalni teatar, preklopljen sa životom. Umjesto tradicionalna kazališta u znaku "pravokutno" markirana odnosa “građanske” podijeljenosti na gledalište, kao prostor predviđen za publiku-promatrača-konzumenta, i pozornicu, kao kazališno-scenski prostor izvanzbiljske autonomije umjetnosti, nastupa kugla kao novo kazališno biti u sveobuhvatnosti, totalitetu mogućnosti života u teatru, a teatra u životu.^[1] Krećući od 1977., Kugla glumište izvodi niz ulično-prostornih "kao-da" ili "als ob" kazališnih akcija.

Članovi Kugla glumišta bili su: Zlatko Burić, Dunja Koprolčec, Anica Vlašić - Anić, Željko Zorica - Šiš, Zoran Šilović, Heda Gospodnetić,  Dragan Ruljančić, Damir Bartol Indoš, Darko Blaslov, Kruno Mavar, Milan Vukšić Ciki, Branko Milković Čvarak.

Kugla glumište djeluje od 1975. do 1985. kada se cijepa na dvije frakcije – tvrdu i meku.

Realizirani projekti:

Noć vukodlaka ili 26 fantastičnih sati u životu svetog Ciprijana i svete Justine (1975.) (još kao SSG), Ljubav i pamćenje (1976.), Doček proljeća (1977.), Mekani brodovi (1977.), Kugla preobraženja (1977.), Ubojstvo u lokalu (1977.), Bijela soba (1978.), Zaboravljena lokomotiva (1978.), Priča o djevojci sa zlatnim ribicama i cirkusu Plava zvijezda (1979.), Posljednji sati gospodara ledenih strojeva (1979.), Ljetno popodne ili što se dogodilo s Vlastom Hršak (1980.), Kugla cabaret (1981.), Akcija 16,00 (1981.), Afera Gigan (1982.), Neprigušeni titraji (1984.), Rez na nebu (1985), Posljednja ljubavna afera (1985.).

_{[1] Suzana Marjanić, Urbani rituali Kugla-glumišta ili estetizacija uličnoga svagdana, Zarez, 2006.}