Stvaralaštvo Marijana Jevšovara obilježila je pripadnost skupini Gorgona (1959. – 1966.). Ta je grupa izrazitih individualaca odražavala utjecaje istočnjačke filozofije, ali i egzistencijalizma i apsurda, karakterističnih za tadašnju europsku duhovnu klimu. Prema riječima Nene Dimitrijević, „praznina i monotonija kao estetska kategorija“ obilježile su gorgonašku duhovnu klimu, a članove ove skupne povezivao je „proces traženja duhovne i intelektualne slobode, ostvarivanje koje je samo sebi svrhom“, prisutan u svakom segmentu njihovog djelovanja.
Međutim, biranje drukčijeg, slikarski nekonvencijalnijeg puta, te traganje za istinitim a ne lijepim slikarstvom, kao i želja za komunikacijom s pomoću energije upisane u nanosima boje na platnu, vidljiva je od samih Jevšovarovih početaka. Nakon diplome na Akademiji likovnih umjetnosti (1946.) i dvogodišnje specijalizacije kod Marina Tartaglije, Jevšovar boravi s prekidima dvije godine u Parizu (1954. – 1956.), gdje se susreće s djelima Jana Dubuffeta, koja na njega ostavljaju jak dojam. U tom pariškom razdoblju umjetnik obilazi galerije i muzeje, a njegov umjetnički put tek traži svoj izraz, iako već tada, u vrijeme kada u našoj sredini postoje jasna umjetnička pravila i smjernice, umjetnik doživljava parišku umjetničku scenu kao „povratak u slobodu“.
Svoj doživljaj slikarstva kao „negacije oblika i prljanje bijele plohe” ostvaruje Sivom površinom nastalom od 1960. do 1962. godine. Tijekom dvije godine umjetnik je uvijek iznova premazivao sliku, stvarajući tako djelo koje je istodobno bilo negacija tradicionalno shvaćene slike kao i afirmacija procesa stvaranja, a krajnji cilj je anti-slika. Ovakva je potraga za nultim stupnjem slikarstva, za duhovnim spajanjem nihilizma i zena, karakteristična za tzv. „gorgonaški duh“ i njihovu filozofiju u kojoj su dominirali principi postojanja, a ne djelovanja; procesa, a ne rezultata. U skladu s tim je kod Jevšovara, prema riječima Nene Dimitrijević, posrijedi „svjesna, hotimična degradacija plohe“ kao i jasna intencija „prljanja plohe“ (Jevšovar).
Šezdesetih godina, uz istraživanje sivih i bijelih površina, radi crteže poput Savršenog oblika i Kruga sa svih strana, itd., koji odražavaju istu težnju k apsurdu. Početkom sedamdesetih u njegovom je radu vidljiv pomak. Umjesto dugotrajnih „iscrpljivanja površine” nanošenjem sivih tonova na platno, koji su rezultirali informelističkim površinama, Jevšovar sada negira sliku slobodnijim nanošenjem jednostavnih poteza kista na platno. Paleta se također odmiče od sivih neutralnih tonova i postaje puno šira, koloristička, no Jevšovar i dalje ostaje dosljedan degradaciji (anti-slika), koristeći kolorit samo kao novi stupanj „prljanja“, a ne stvaranja estetskih kompozicija. Spoznaja da materija, u ovom slučaju slikarsko platno i boja, odražava mentalne procese i energiju stvaraoca, izvor je Jevšovarove umjetnosti, a univerzalna komunikacija takvom energijom njezin je konačni cilj.
Marijan Jevšovar rođen je u Zagrebu 1922. godine. Diplomirao je 1946. godine u Zagrebu. Specijalizirao je u klasi prof. M. Tartaglije. Bavio se grafičkim dizajnom knjiga i plakata. Umro je 1998. godine u Zagrebu.
J.Bubaš
MARIJAN JEVŠOVAR - SAMOSTALNE IZLOŽBE | SOLO EXHIBITIONS
1959. Jevšovar — izložba slikarskih radova, Small Gallery, Opatija
1961. Jevšovar, Studio G, Zagreb
1972. Marijan Jevšovar – filmski plakati, Museum of Arts and Crafts, Zagreb
1976. Retrospektiva, Nova Gallery, Zagreb
1980. Marijan Jevšovar. Slikanje, Gallery of Contemporary Art, Zagreb
1985. prozor okretišta tramvaja | window of the bus-tram turnaround Črnomerec, Zagreb
1989. Gorgona "...Jevsovar, Knifer,...", Art Plus Universite, FRAC Bourgogne, Dijon
1989. Marijan Jevšovar, Toč Gallery, Selce
1990. Marijan Jevšovar, Drvenik
1990. Marijan Jevšovar, Sebastian Gallery, Varaždin
1992. Susret na svjetlu, Dante Gallery, Umag
1993. Marijan Jevšovar – Crteži, Museum of Contemporary Art, Zagreb
1995. Dijalog s četverokutom, Beck Gallery, Zagreb
1995. Crteži Marijana Jevšovara, Keleia Gallery, Celje
1995. Marijan Jevšovar, Gripe Fortress, Split
1998. Marijan Jevšovar, Forum Gallery, Zagreb
2007. Marijan Jevšovar 1922. – 1988., 11 Gallery, Zagreb
2008. Marijan Jevšovar, Kranjčar Gallery, Zagreb
2013. Petnaest godina poslije, Forum Gallery, Zagreb
2017. Marijan Jevšovar, Crteži, 3.14 Gallery, Zagreb
MARIJAN JEVŠOVAR - GRUPNE IZLOŽBE | GROUP EXHIBITIONS
1947. Izložba studenta Umjetničke akademije, Modern Gallery, Zagreb
1950. Izložba ULUH-a, Museum of Modern Art Dubrovnik, Dubrovnik;Art Pavilion, Zagreb
1956. Salon 56, Gallery of Fine Arts, Rijeka
1956. Izložba ULUH-a, Art Pavilion Mali Kalemegdan, Belgrade
1956. Izložba hrvatske grafike, Grafički kolektiv Galelry, Belgrade
1959. Suvremena jugoslavenska grafika, House of JNA Exhibition Salon, Banja Luka
1960. Ivo Gattin – Marijan Jevšovar – Mića Popović – Rudolf Sabljić, Galerie Deutscher Bücherbund, München
1960. Jugoslawische Künstler der Gegenwart: Malerei und Plastik, Kunstverein, Tübingen
1960. Neue Malerei aus Jugoslawien, Galeria Deutscher Bücherbund, München
1961. I. trijenale likovnih umetnosti, Belgrade Fair, Belgrade
1961. Salon 61, Modern Gallery, Rijeka
1961. Slikarstvo skulptura 61, Gallery of Contemporary Art, Zagreb
1961. Kolektivna izložba, Studio G, Zagreb
1962. Quattro pittori Jugoslavi (I. Gattin, M. Jevšovar, R. Sablić, Đ. Seder), Galleria Cadario, Milan
1962. Kolektivna izložba, Studio G, Zagreb
1963. Panorama decenija hrvatskog slikarstva 1952. – 1962., Students' Centre Gallery, Zagreb
1963. Salon 63, Gallery of Fine Arts, Rijeka;Galleria Communale, Firenca
1967. EXPO 67, World's Fair, Montreal
1968. 3. Zagrebački salon, Art Pavilion, Zagreb
1971. 6. Zagrebački salon, Art Pavilion, Zagreb
1971. Situacija 70/71, Modern Gallery, Zagreb
1972. 100 plakata iz Jugoslavije, Gallery of Contemporary Art, Zagreb
1972. 7. plavi salon, Modern Gallery of the National Museum, Zadar
1973. 8. Zagrebački salon, Art Pavilion; Modern Gallery, Zagreb
1974. Likovne teme danas, Art Pavilion, Zagreb
1974. Hrvatska likovna umjetnost 1945. – 1955.: tendenciozni realizam, Art Pavilion, Zagreb
1975. 9. Zagrebački salon, Art Pavilion; Modern Gallery, Zagreb
1977. Informel 1956–1962., Nova Gallery, Zagreb
1977. Aktualnosti u hrvatskoj likovnoj umetnosti, "Cvijeta Zuzorić" Art Pavilion, Belgrade
1977. Gorgona, Gallery of Contemporary Art, Zagreb; Students' Cultural Centre Gallery, Belgrade; Städtisches Museum Abteiberg, Mönchengladbach
1977. Aktualnosti u hrvatskoj likovnoj umjetnosti, Karas Gallery, Zagreb; "Cvijeta Zuzorić" Art Pavilion, Belgrade
1977. 12. Zagrebački salon, Art Pavilion; Modern Gallery; Centre for Culture and Information, Zagreb
1977. Moderne Kunst in Kroatien, Rathaus, Mainz
1978. 13. Zagrebački salon, Art Pavilion, Zagreb
1979. Mrtva priroda u novijem hrvatskom slikarstvu, Gallery of Fine Arts, Osijek
1980. Jugoslovensko slikarstvo šeste decenije, Museum of Contemporary Art, Belgrade
1980. Nove pojave u hrvatskom slikarstvu, Nova Gallery, Zagreb
1981. Apstraktne tendencije u Hrvatskoj 1951. – 1961., Modern Gallery, Zagreb
1981. Lik-figura u novijem hrvatskom slikarstvu, Gallery of Fine Arts, Osijek
1981. XVI Bienal de São Paulo, Pavilhao Armando Arruda Pereira, Parque Ibirapuera, São Paulo
1982. Inovacije u hrvatskoj umjetnosti sedamdesetih godina, Gallery of Contemporary Art, Zagreb
1982. Primjeri primarnog i analitičkog slikarstva u Jugoslaviji 1974. – 1980., Gallery of Contemporary Art, Zagreb
1984. Papir kao površina i materijal likovnog izraza, Karas Gallery, Zagreb
1985. Pet umjetnika iz Zagreba (Marijan Jevšovar, Julije Knifer, Ivan Kožarić, Đuro Seder, Josip Vaništa), Gallery of Fine Arts, Osijek
1986. Jevšovar, Knifer, Kožarić, Seder, Vaništa, Students' Cultural Centre Gallery, Belgrade
1987. Slika prirode i nova priroda slike, Karas Gallery, Zagreb
1987. Jugoslovenska documenta 87, Skenderija Olympic Centre, Collegium Artisticum, Sarajevo
1989. Šesti beogradski trijenale jugoslovenske likovne umetnosti, Belgrade Fair, Belgrade
1989. Jugoslovenska documenta 87, Skenderija Olympic Centre, Sarajevo
1989. 70 godina filmskog plakata u Hrvatskoj, JAZU Cabinet of Graphics, Zagreb
1992. Naznake, Museum of Contemporary Art, Zagreb
1992. Celjski mednarodni slikarski tedni, Celje
1993. The Horse who Sings — Radical Art from Croatia, Museum of Contemporary Art, Sydney
1994. Racionalno i spontano – geometrijska apstrakcija i informel od 1950. do 1970. godine u Hrvatskoj, Modern Gallery, Rijeka
1995. Contemporary Art of the Non-aligned countries. Unity in Diversity in International Art, Museum Nasional, Jakarta
1996. Contemporary Croatian Drawing, Workers' Cultural Palace, Beijing
1996. 125 vrhunskih djela hrvatske umjetnosti, Home of HDLU, Zagreb
1997. Gorgona, Gorgonesco, Gorgonico, Venice Biennale, Ex Macello, Dolo
2001. Informel, Prsten Gallery; Karas Gallery, Zagreb
2003. Monokromije, Art Pavilion, Zagreb2004. Čudovišno, Art Pavilion, Zagreb
2007. Gorgona iz Kolekcije Macura, Museum of Contemporary Art, Belgrade
2012. John Cage — The Freedom of Sound, Ludwig Múzeum — Kortárs Művészeti Múzeum, Budapest
2012. Apstrakcija – Modernizam i suvremenost, Klovićevi dvori Gallery, Zagreb
2015. Transmissions: Art in Eastern Europe and Latin America, 1960 – 1980, Museum of Modern Art, New York
2015. Gorgona, Museum of Contemporary Art, Zagreb
2015. Radikális művészeti gyakorlatok a Marinko Sudac Gyűjteményben, A38 Kiállítóhely, Budapest
2016. Modernità Non Allineata. Arte e Archivi dell'Est Europa dalla Collezione Marinko Sudac, FM Centre for Contemporary Art, Milan
2017. El nem kötelezett művészet – Marinko Sudac gyűjteménye, Ludwig Múzeum — Kortárs Művészeti Múzeum, Budapest
2017. Gorgona, Kunstmuseum Liechtenstein, Vaduz
2018. In Memoriam – Josip Vaništa, Šira Gallery, Zagreb
2018. Hello World. Revision einer Sammlung, Hamburger Bahnhof – Museum für Gegenwart, Berlin
2018. Upute za gledanje – Što bi tijelo htjelo?, Museum of Modern and Contemporary Art, Rijeka
2019. GORGONA 1959–1968. Független művészeti törekvések Zágrábban. Retrospektív kiállítás a Marinko Sudac gyűjteményből, Kassák Múzeum, Budapest
2019. Radoslav Putar i Miljenko Horvat. Retrospektiva, Varaždin City Museum, Varaždin
2019. GORGONA. Prace z kolekcji Marinko Sudaca, Profile Foundation, Warsaw