Aleksandar Srnec rođen je 30. srpnja 1924. godine u Zagrebu gdje pohađa i gimnaziju na kojoj mu je predavao Antun Motika. Godine 1943. upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu. Na prvoj godini studija, s kolegama Ivom Kalinom i Ivanom Piceljem, osniva umjetničku grupu Ipikas, nazvanu prema inicijalima članova grupe. Nakon Drugoga svjetskog rata provodi godinu dana na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, a 1947. godine nastavlja studij na Akademiji, koji zauvijek napušta 1949.
Od 1948. do 1951. s V. Richterom i I. Piceljem radi na opremanju jugoslavenskih izložbi i paviljona na sajmovima u zemlji i inozemstvu (Izložba knjiga NR Hrvatske, izložba Industrija NR Hrvatske u Zagrebu, izložba Autoput bratstva i jedinstva u Zagrebu i Beogradu, Projekti za jugoslavenske paviljone na sajmovima u Stockholmu, Beču i Hannoveru).
Godine 1951., s Ivanom Piceljem i Božidarom Rašicom, osniva grupu umjetnika i arhitekata EXAT 51 (kratica za Eksperimentalni atelje), koja djeluje u prvoj polovici pedesetih godina dvadesetog stoljeća u tada dominantnoj klimi socijalističkog realizma. Grupi su se uz osnivače ubrzo pridružili i arhitekti Bernardo Bernardi, Zdravko Bregovac, Zvonimir Radić, Božidar Rašica, Vjenceslav Richter, Vladimir Zarahović te slikar Vlado Kristl. Osnovni program grupe bilo je zalaganje za legitimnost apstraktne umjetnosti, te za jednaku vrijednost “čiste” i “primijenjene” umjetnosti, odnosno za sintezu svih likovnih umjetnosti. Godine 1952. Srnec, Picelj i Rašica izlažu u Parizu na 7. Salonu des Réalités Nouvelles. Prva javna izložba grupe slikara (Kristl, Picelj, Rašica, Srnec) održana je 1953. u Društvu arhitekata Hrvatske u Zagrebu, a kasnije, iste godine, i u Galeriji Grafičkog kolektiva u Beogradu. To su bile prve izložbe apstraktne umjetnosti u javnim prostorima u tadašnjoj FNR Jugoslaviji i ostatku socijalističkog svijeta. Djelovanje u grupi EXAT 51 ostavilo je dubok pečat na Srnecovo stvaralaštvo, te najavilo novo vrijeme hrvatske suvremene umjetnosti. Godine 1959. izlaže s Ivanom Piceljem i Vojinom Bakićem u Galeriji Denise René u Parizu, a 1960. i 1961 u londonskoj Drian Gallery. Godine 1950. nastaje apstraktni crtež Linije, ključno djelo za razvojni put umjetničkog Srnecova stvaralaštva.
Dvodimenzionalnu igru linija 1953. godine prenosi u trodimenzionalno tijelo objekta nazvanog Prostorni modulator, a oko 1956. počinje eksperimentirati s pokretnim skulpturama i reljefima. Prve reljefe u bojanom drvu izrađuje krajem pedesetih godina prošlog stoljeća te ubrzo (od 1960.) prelazi na izvedbu u aluminiju, metalu i pleksiglasu. Od 1955. intenzivnije se počinje baviti kolažom. U razdoblju od 1959. do 1960. Srnec se bavio crtanim filmom kao suradnik Zagrebačke škole crtanog filma, gdje je izveo scenografije za tri lutkarska filma, a s Dragutinom Vunakom animirani film Čovjek i sjena (1960.).
Autor je knjige snimanja za apstraktni film o crvenom kvadratu Jednako neizmjerno (1960.), koji, nažalost, nikada nije dovršen. Snimio je 1963. film Počeci, niz raznolikih dinamičnih svjetlosnih obrazaca objedinjenih u jedinstveni film. Iskustvo rada na novomu mediju potaknut će Srneca na ispitivanje mogućnosti svjetla u pokretu te se posvećuje (od 1962.) luminokinetičkim istraživanjima.
Ambijent Luminoplastika, izložen 1967. godine u Galeriji Studentskog centra u Zagrebu, predstavlja prvi luminokinetički objekt / ambijent u hrvatskoj umjetnosti. U siječnju 1969. na izložbi u Galeriji suvremene umjetnosti (danas Muzej suvremene umjetnosti) izlaže prvu i drugu varijantu Luminoplastike, te formira i cijele luminoambijente u kojima se svjetlost projicira iz jednog ili više izvora na tijela pokrenuta elektromotorom, što stvara zanimljive vizualne efekte. Snimao je i filmove o svojim luminoplastičkim objektima (Luminoplastika 66). U sklopu međunarodnog pokreta NOVE TENDENCIJE, osnovanog u Zagrebu 1961. godine, sudjeluje na izložbama Nove tendencije 2 (PSY XI. i PSY XII.), 1963., i Nove tendencije 5, 1973. u Galeriji suvremene umjetnosti, kao i na nizu izložbi konstruktivističke umjetnosti i NOVIH TENDENCIJA u svijetu. Bio je sudionik i tada brojnih izložbi u inozemstvu koje su predstavljale suvremenu jugoslavensku umjetnost, te XXXIV. venecijanskog biennala, gdje prikazuje kinetičke multiple, izvedene u pleksiglasu i pokrenute elektromotorom.
Od 1974. do 1977. Srnec stvara kinetičke skulpture u visokopoliranim kovinama, koje izlaže na samostalnoj izložbi u Galeriji Nova u Zagrebu 1978. godine. Iz istog su vremena objekti oblika kvadra u čijoj su unutrašnjosti žičane strukture pokrenute elektromotorom. Od pedesetih do kasnih sedamdesetih Srnec je stvorio iznimno veliki broj ostvarenja u području grafičkog dizajna i vizualnih komunikacija (oprema knjiga, plakati za različite manifestacije, vizualni identiteti i druga ostvarenja u sferi masovne javne komunikacije). Srnecov plodan rad donosi mu niz priznanja, poput Republičke nagrade “Vladimir Nazor” (1969.) za skulpturu, Nagrade “Josip Račić” (1971.) za područje likovnih umjetnosti, Druge nagrade na I. jugoslavenskom biennalu male plastike u Murskoj Soboti (1973.), Nagrade za skulpturu na 9. zagrebačkom salonu (1974.), kao i Nagrade Grand Prix na III. internacionalnom biennalu male plastike u Budimpešti (1975.). Godine 1999. dobiva Nagradu “Vladimir Nazor” za životno djelo iz područja likovne i primijenjene umjetnosti.
1948.
Izložba knjiga NR Hrvatske u Zagrebu, Arhitektura, Zagreb, br. 13 – 17, str. 104-105
1950.
V. Stojković, Na međunarodnom sajmu u Stockholmu jugoslavenski paviljon je u centru pažnje, Politika, Beograd, 16.9.1950
M. Bratić, Naši proizvodi na sajmu u Stockholmu, Borba, Beograd, 16.9.1950
1952.
Izložba Kristla, Picelja, Rašice i Srneca, Arhitektura, Zagreb, br. 6, str. 40 – 41
Vjenceslav Richter, Zaobljene teorije, Krugovi, Zagreb, br. 1, str. 84 - 91
1953.
Jure Kaštelan, predgovor u katalogu izložbe Kristl-Picelj-Rašica-Srnec, Društvo arhitekata Hrvatske, Zagreb i Galerija Grafičkog kolektiva, Beograd
Jure Kaštelan, Exposition Kristl, Picelj, Rasica, Srnec, Art d'aujourd'hui, Revue d'art contemporain, Pariz, br. 7, listopad – studeni 1953, str. 30
Tri izložbe u Zagrebu, Borba, Zagreb, 14.2.1953
bilješka o izložbi EXAT-51, Naprijed, Zagreb, 20.2.1953, br. 8
bilješka o izložbi EXAT-51, Vjesnik, Zagreb, 26.2.1953
V. Delač, Četverac bez kormilara (karikatura), Kerempuh, Zagreb, 27.2.1953
Izložba apstraktnog slikarstva: Kristl, Picelj, Rašica, Srnec. Exat-51. Iz knjige utisaka., Zagrebački tjednik, Zagreb, 1. – 7.3.1953
Jure Kaštelan, Izložba apstraktnog slikarstva – mogućnost novoga, Zagrebački tjednik, Zagreb, 1. – 7.3.1953
Mladen Stary, Izložba «Četvorice» - povodom izložbe Kristl, Picelj, Rašica, Srnec, Vjesnik, Zagreb, 6.3.1953, str. 5
S. (Slavko) G. (Goldstein), Stari noviteti (izložba apstraktnih i žučljive diskusije oko nje), VUS, Zagreb, 11.3.1953
S. Ostojić, Februarsko – martovski događaji, NIN, Beograd, 15.3.1953, str. 7
Mirko Trišler, Štimung Waldemara Pemzla, VUS, Zagreb, 18.3.1953
Vlado Kristl, Odgovor Waldemara Pemzla M. Trišleru, VUS, Zagreb, 25.3.1953
bilješka o izložbi EXAT-51 u Beogradu, Vjesnik, Zagreb, 27.3.1953
A. (Aleksa) Č. (Čelebonović), Prva grupa zagrebačkih apstraktnih slikara, Borba, Beograd, 2.4.1953, str. 7
EXAT-51 u Beogradu, Beogradske novine, Beograd, 2.4.1953, str. 7
M. (Miodrag) B. Protić, Izložba četvorice zagrebačkih slikara, NIN, Beograd, 5.4.1953
Stojan Čelić, Od izložbe do izložbe. Grupa EXAT-51, Revija, Beograd, 16.4.1953
Josip Depolo, Likovni život u Zagrebu, Revija, Beograd, 1.5.1953, br. 10
Pavle Stefanović, Otvaranje izložbe zagrebačke grupe Exat 51, Umetnost i kritika, 24.5.1953, br. 1
J. (Josip) Depolo, Jugoslavenska grafika u izdanjima „Naprijeda“, Naša knjiga, Zagreb, 2.8.1953
Josip Depolo, Likovna sezona bez kritike, Revija, Beograd, 16.9.1953, br. 19
Kosta Angeli Radovani, Dvije legalnosti modernog, Naprijed, Zagreb, 30.10.1953
Burna polemika u Ritz-baru. Izjave Vilima Svečnjaka i Zvonimira Goloba, VUS, Zagreb, 4.11.1953
Radoslav Putar, Kako nastupa moderna umjetnost? Uz neke pojave zidnog slikarstva i surogata apstraktnog, Narodni list, Zagreb, 15.11.1953, br. 2613, str. 6
Groteskno i paradoksalno. Odgovor grupe EXAT- 51, VUS, Zagreb, 18.11.1953
Odgovor grupe EXAT- 51, VUS, Zagreb, 2.12.1953
Ervin Peratoner, Kritički osvrt na kritike i diskusije u vezi s izložbom naših apstrakista, Radio - Zagreb, Zagreb, br. 6, str. 415 – 421
VII izložba dostignuća suvremene umjetnosti u Parizu, Bulletin JAZU, Zagreb, br. 1 – 2, str. 57
Izložba slikara Kristla, Picelja, Rašice i Srneca, Bulletin JAZU, Zagreb, br. 1 – 2, str. 45
Vjenceslav Richter, Kristl, Picelj, Rašica, Srnec, Bulettin JAZU, Zagreb, br. 3 – 4, str. 31
Đorđe Šaula, Nekoliko riječi o apstraktnom slikarstvu, o čudnim argumentima, o panonskom blatu i sličnom, Krugovi, Zagreb, br. 2, str. 154 – 159
Mića Bašičević, Jezik apstraktne umjetnosti, Krugovi, Zagreb, br. 4, str. 365 – 371
Mića Bašičević, Između impresionizma i apstraktne umjetnosti, Krugovi, Zagreb, br. 6, str. 528 – 538
Rudi Supek, Konfuzija oko astratizma, Pogledi, Zagreb, br. 6, str. 415 – 421
Grgo Gamulin, Dva pojma modernog, Naprijed, Zagreb, 1953
1954.
Boris Vižintin, Salon 54 na Rijeci, Vijesti društva muzejsko – konzervatorskih radnika, Zagreb, br. 3, str. 73
Ivan Kožarić, Salon 54, Izložba na Rijeci, Čovjek i prostor, Zagreb, br. 4, 1.4.1954, str. 7 (reprodukcija)
1955.
Radoslav Putar, Mala likovna kronika, Aleksandar Srnec, Čovjek i prostor, br. 29 – 30, str. 7
1956.
Radoslav Putar, Naše suvremeno slikarstvo, Narodni list, Zagreb, br. 3479, 12.9.1956, str. 4
Katalog izlobe Picelj – Srnec, Salon ULUS-a, Beograd
N. B., Izložba Ivana Picelja i Aleksandra Srneca u Galeriji ULUS-a, Politika, Beograd, 17.10.1956
Pavle Vasić, Izložba Ivana Picelja i Aleksandra Srneca u Galeriji ULUS-a, Politika Beograd, 17.10.1956
Miodrag Kolarić, Izložba Ivana Picelja i Aleksandra Srneca, Večernje novosti, Beograd, 18.10.1956.
Miodrag B. Protić, Oktobarske izložbe, NIN, Beograd, 28.10.1956
1957.
Aleksandar Srnec (reprodukcija), Vjesnik, Zagreb, 1.1.1957
Pavle Stefanović, Nefiguralno slikarstvo, Vidici, Beograd, siječanj - veljača 1957, br. 24 – 25, str. 8 – 9
J. (Josip) D. (Depolo), Generacija bez radoznalosti, Vjesnik, Zagreb, 12.2.1957, str.5
J. (Josip) D. (Depolo), Grupni rad- na izradi panoa za paviljon na svjetskoj izložbi u Bruxellesu, Vjesnik, Zagreb, 23.4.1957
Pitanja iz likovnih umjetnosti, Vjesnik, Zagreb, 31.12.1957
Miodrag B. Protić, Od kubizma do apstrakcije, Jugoslavija, Beograd, sv. 14, str. 155 – 188
1958.
Pitanja iz likovne umjetnosti, Vjesnik, Zagreb, 20.2.1958
Pitanja iz likovne umjetnosti, Vjesnik, Zagreb, 14.4.1958
P. S., Značajna afirmacija jugoslavenskog slikarstva, Borba, Beograd, 8.6.1958, str.8
Andrija Mutnjaković, Jugoslavenski paviljon (Bruxelles), Arhitektura, Zagreb, br. 1 – 6, str. 47 – 55
1959.
Michel Seuphor, predgovor u katalogu izložbe Bakić-Picelj-Srnec, Galerija Denis René, Pariz
I.(Ivo) T.(Tomljanović), Zagrebački umjetnici u Parizu, Borba, Zagreb , 4.2.1959
Michel Seuphor, (Victor) Vasarely, Bakić, Picelj, Srnec u Parizu, Čovjek i prostor, Zagreb, 15.2.1959, br. 83, str.6
D. C., Jeunes artistes Yougoslaves, France Observateur, Pariz, 5.2.1959, str.20
S. Glumac, Dobar prijem izložbe Bakića, Srneca i Picelja u Parizu, Borba, Beograd, 6.2.1959
P.- M. Crand., Trois „abstraits' de Zagreb“, Le Monde, Pariz, 6.fevrier 1959
(Victor) Vasarely, L' art abstrait- Trois artistes yougoslaves à la galerie Denis René, Combat, Le journal de Paris, Pariz, 9. fevrier 1959, str.7
Claude Riviére, Trois artistes Yougoslaves, L' Art d' aujourd'hui, Pariz, br. 21, str. 37
B. P., Bakić, Picelj, Srnec u Parizu, Narodni list, Zagreb, 15.2.1959, str.5
Otvoren II. zagrebački trienale, Narodni list, Zagreb, 24.4.1959, naslovnica
Radoslav Putar, Na horizontu: strojevi. Uz drugi zagrebački triennale, Narodni list, Zagreb, 22.5.1959, br. 4306, str. 6
Matko Peić, Borba na zidu paviljona. Marginalije uz izložbu mladih, Borba, Beograd, 5.6.1959, str. 7
J. (Josip) Depolo, Dvije generacije uz ULUH- ovu izložbu mladih u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu, Vjesnik, Zagreb, 7.6.1959, str.7
P. Picquet, Pariz: izložba. Naši slikari i kipari u Francuskoj, Večernji list, Zagreb, 7.11.1959, naslovnica
1960.
Katalog izložbe Bakić – Picelj – Srnec, Drian Galleries, London
Ivan Škiljan, Oporo vino, Čovjek i prostor, Zagreb, kolovoz 1960, br. 101, str. 71
1961.
The artist's lot in Yugoslavia, The Times, London, 30.11.1961
1962.
Vladimir Rozić, Druga likovna jesen- Sombor, Mozaik, Novi Sad, prosinac 1962., str. 5
1964.
Vera Horvat – Pintarić, Suvremena jugoslavenska umjetnost, Razlog, Zagreb, br. 5, str. 459
Matko Meštrović, Osobitost i univerzalnost – Jedan pogled u jugoslavensko slikarstvo posljednje decenije, Kolo, Zagreb, br. 2
1965.
Slobodan Mašić, Ješa Denegri, Otvaranje situacije, Vidici, Beograd, rujan 1965., br. 94 – 95, str. 8 i 9
Aleksa Čelebonović, Savremeno slikarstvo Jugoslavije, Izdavački zavod „Jugoslavija“, Beograd, 1965, str. 20
Bernardo Bernardi, Jugoslavija na XIII trienalu, Arhitektura, br. 90, str. 42 – 43
1966.
M. P. i F. S., „Ambasador“ – iznutra, Vjesnik, Zagreb, 26.6.1966
Mecene, Večernji list, Zagreb, 23.7.1966, str. 7
Vanda Ekl, Smiono, izvorno i – nedosljedno, VUS, Zagreb, 27.7.1966, str. 4
I. Krtalić, Saobraćaj – primarni problem, Borba, Beograd, 28.7.1966
Božidar Gagro, Periferna struktura – Od Karasa do EXATA-a, Život umjetnosti, Zagreb, br. 1, str. 15 – 25
Igor Zidić, Naš prostor u umjetnosti, Život umjetnosti, Zagreb, br. 1, str. 26 – 37
Ješa Denegri, Ivan Picelj – jedan od inicijatora grupe EXAT-51, Umetnost, Beograd, br. 5
Ž. (Žarko) D. (Domljan), Aleksandar Srnec, Enciklopedija likovnih umjetnosti, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, str. 301
1967.
Aleksandar Srnec (reprodukcija), Slobodna Dalmacija, Split, 15.2.1967
Andrija Mutnjaković, predgovor kataloga izložbe Aleksandar Srnec, Galerija Studentskog centra, Zagreb
Izložba Aleksandra Srneca, Večernji list, Zagreb, 27.4.1967
Igor Zidić, Srnec na jednoj nozi i na obje noge, Telegram, Zagreb, 9.6.1967, br. 371, str. 5
Josip Depolo, Djelo 'napada' prolaznika, Vjesnik, Zagreb, 12.6.1967
Ješa Denegri, Luminoplastika Aleksandra Srneca, Umetnost, Beograd, srpanj – rujan 1967., br. 11, str. 63 – 65
Ješa Denegri, Savremena hrvatska umjetnost- poslijeratni period, Umetnost, srpanj – rujan 1967, br. 11, str. 74 – 76
Oto Bihalji Merin, Vreme – svetlost – pokret, Umetnost, Beograd, listopad – prosinac 1967, br. 12, str. 5 – 26
Ješa Denegri, U povodu Ivana Picelja, Izraz, Sarajevo, br. 7
Vera Horvat- Pintarić, Rezime 67- Novogodišnja anketa „Telegrama“, Telegram, Zagreb, 29.12.1967, str. 5
Željka Čorak, Aleksandar Srnec, Život umjetnosti, Zagreb, br. 5, str. 122 – 124
1968.
Vladimir Maleković, Izložba „Suvremena hrvatska umjetnost- poslijeratni period“ u Modernoj galeriji u Zagrebu. Kult tradicije i poleta avangarde, Vjesnik, Zagreb, 22.1.1968
Vera Horvat – Pintarić, predgovor u katalogu izložbe Aleksandar Srnec - Mobili, Galerija Doma omladine, Beograd
D.P., Igra svetlosti i boja, Ekspres, Beograd, 18.3.1968
Aleksandar Srnec, Galerija Doma omladine, Književne novine, br. 324, 30.3.1968
Srnecovi mobili, Večernji list, Zagreb, 22.3.1968
M. Pušić, Novi likovni fenomen, Vjesnik, Zagreb, 8.4.1968
Ješa Denegri, Aleksandar Srnec, Umetnost, Beograd, travanj – lipanj 1968., br. 14, str. 95
Ješa Denegri, Dobrović - Feller - Galić - Kuduz – Picelj - Srnec - Šutej, Umetnost, Beograd, travanj – lipanj 1968., br. 14, str. 96 – 97, 101
Želimir Koščević, O trećoj i četvrtoj dimenziji u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti, Telegram, Zagreb, 16.8.1968
Ješa Denegri, Situacija vizuelnih i kinetičkih istraživanja kod nas, Polja, Novi Sad, br. 113 – 114, str. 30 – 31
Ješa Denegri, Nekoliko podataka o prvim iskustvima kinetičke umjetnosti na jugoslavenskom terenu, Život umjetnosti, Zagreb, br. 6, str. 98 – 101
Igor Zidić, Apstrahiranje predmetnosti i oblici apstrakcije u hrvatskom slikarstvu 1951./1968., Život umjetnosti, Zagreb, 1968, br. 7 – 8, str. 51 – 91
1969.
Andrija Mutnjaković, predgovor u katalogu izložbe Pokret i svjetlo, Galerija suvremene umjetnosti, Zagreb
Pokret i svjetlo Aleksandra Srneca, Večernji list, Zagreb, 10.1.1969
T. (Tonko) Maroević, Polje mogućeg. Izložba «Pokret i svjetlo» Aleksandra Srneca. Galerija suvremene umjetnosti, Telegram, Zagreb, 24.1.1969
Pokret i svjetlo, Vjesnik, Zagreb, 13.1.1969
Želimir Koščević, Aleksandar Srnec, Umetnost, Beograd, siječanj – ožujak 1969, br. 17, str. 104
Vladimir Maleković, Čarolije kinetičkog prostora, Vjesnik, Zagreb, 4.2.1969
Ješa Denegri, Nacrt za bilans Novih tendencija posle jedne decenije, Umetnost, Beograd, travanj – rujan 1969, br. 18 – 19, str. 26 – 35
Aleksander Bassin, Aleksandar Srnec, Delo, Ljubljana, 6.12.1969
Ješa Denegri, Exat-51 između historije i savremenosti, Polja, Novi Sad, br. 133 – 135, str. 38 – 39
Ješa Denegri, O prvim ambijentima, Polja, Novi Sad, svibanj 1969, br. 128
Zvonko Maković, Izložba «Pokret i svjetlo» Aleksandra Srneca, Život umjetnosti, Zagreb, br.9, 120 – 122
1970.
Vera Horvat-Pintarić, Vjenceslav Richter, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb
F. K., Dobitnici nagrada „Vladimir Nazor“, Večernji list, Zagreb, 18.6.1970
1971.
Boris Kelemen, predgovor u katalogu izložbe Aleksandar Srnec – Objekti, Galerija suvremene umjetnosti, Zagreb
Boris Kelemen, predgovor u katalogu izložbe Aleksandar Srnec, Kunstverein, Manheim
E. (Elena) Cvetkova, Blagdan za oči, ali..., Večernji list, Zagreb, 9.6.1971
Vladimir Maleković, Srnčev kinetograf ili metamorfoze svjetlosti, Vjesnik, Zagreb, 22.6.1971
Ješa Denegri, Aleksandar Srnec, Polja, Novi Sad, listopad 1971., br. 152, str. 12 – 13
Ješa Denegri, Aleksandar Srnec, NAC, Milano, ottobre 1971., br. 10, str. 36 – 37
Mr.P., U Salonu sve se kreće, Ekspres, Beograd, 25.10.1971
Aleksandar Srnec izlaže u Beogradu, Politika, Beograd, 20.10.1971
Luminoplastika Aleksandra Srneca, Politika, Beograd, 1.11.1971
Kritičari o Srnecu, Vjesnik, Zagreb, 21.12.1971
"Vjesnikova" nagrada Aleksandru Srnecu, Politika, Beograd, 20.12.1971
"Vjesnikova" nagrada - Srnecu, Večernji list, Zagreb, 21.12.1971
"Vjesnikova" nagrada „Josip Račić“ Aleksandru Srnecu, Vjesnik, Zagreb, 21.12.1971
Ješa Denegri, Zagrebačka škola serigrafije, Život umjetnosti, Zagreb, br. 14, str. 3 – 12
1972.
Katalog izložbe Ljerka Šibenik – Aleksandar Srnec, Umjetnička galerija, Banja Luka
Vlado Maleković, Sudbina avangarde, VUS, Zagreb, 5.1.1972
D.L., Uručena nagrada "Josip Račić", Večernji list, Zagreb, 8.2.1972
"Vjesnikova" nagrada Srnecu, Borba, Beograd, 8.2.1972
J.(Josip) Š.(Škunca), Aleksandru Srnecu uručena "Vjesnikova" nagrada za slikarstvo "Josip Račić", Vjesnik, Zagreb, 8.2.1972
E. (Elena) Cvetkova, To nije došlo iznenada... (razgovor), Večernji list, Zagreb, 12. i 13.2. 1972, str. 8
Zvonko Maković, Aleksandar Srnec, Život umjetnosti, br. 17, str. 119 – 121
Slobodan Ristić, Apstraktno slikarstvo u Srbiji 1951 – 1971., Umetnost, Beograd, siječanj – lipanj 1972., br. 29 – 30, str. 78 – 83
Zvonko Maković, Svjetlosna ritmika Aleksandra Srneca, u knjizi „Oko u akciji“, Mladost : Centar za kulturu Narodnog sveučilišta grada Zagreba, Zagreb
1973.
Aleksandar Srnec likovni umjetnik, OKO, Zagreb, 1.8.1973
S. Ć., Tihecu nagrada bijenala u Murskoj Soboti, Borba, Beograd, 2.10.1973
Ješa Denegri, Tendencije 5, Umetnost, srpanj – rujan 1973, br. 35, str. 66 – 67
Ješa Denegri, Prisjećanje na slike Vlade Kristla, Izraz, Sarajevo, br. 7
Ješa Denegri, Dve desetletji od prve razstave skupine EXAT-51, Sinteza, Ljubljana, prosinac 1973., br. 28 – 29, str. 98 – 99
1975.
Ješa Denegri, Geometrijske tendencije u savremenoj grafici, Umetnost, Beograd, siječanj – lipanj 1975, br. 41 – 42, str. 45 – 50
Aleksandar Srnec – laureat Bijenala u Budimpešti, Borba, Beograd, 22.9.1975
Prva nagrada zagrepčaninu, Oslobođenje, Sarajevo, 22.9.1975
Najviša nagrada, Novi list, Rijeka, 22.9.1975
Srnec prvi u Budimpešti, Večernji list, Zagreb, 22.9.1975
Priznanje Srnecu, Večernje novine, Sarajevo, 23.9.1975
Ješa Denegri, Grupa EXAT-51 i Miljenko Stančić, Pogled (dodatak IT novine), Beograd, 26.12.1975, br. 669, str. 4
1976.
E. (Elena) C. (Cvetkova), 100 projekata, Večernji list, Zagreb, 12.4.1976
Želimir Koščević, Kako je umro socrealizam, Start, Zagreb, 15.12.1976, br. 208, str. 40 – 44
Ješa Denegri, Zagreb: Pojave oko 1960., Polja, Novi Sad, br. 204
E. Bénézit, Aleksandar Srnec, Dictionnaire des peintres, sculpteurs, dessinateurs et graveurs, Librairie gründ, 1976, str. 762
1977.
Josip Karakaš, Plakat na lakat, Student, Beograd, 27.4.1977
1978.
Božo Bek, predgovor u katalogu izložbe Aleksandar Srnec u Galeriji Nova, Zagreb
Josip Škunca, Privrženik neistraženog, Vjesnik, Zagreb, 26.4.1978
Ješa Denegri, Aleksandar Srnec, Umetnost, Beograd, srpanj – kolovoz, 1978., br. 60, str. 80
Zlatko Sudović, Ranko Munitić, Zagrebački krug crtanog filma, Pedeset godina crtanog filma u Hrvatskoj, knjiga I., Zavod za kulturu Hrvatske, Zagreb film, Zagreb, str. 168, 301, 420
1979.
Vladimir Maleković, Historizacija grupe EXAT-51, Vjesnik, Zagreb, 9.10.1979
Josip Depolo, Još uvijek otvorena egzatovska pitanja i okrugli stol o EXAT-u, Apstrakcija, naša, prva! učesnici: I. Picelj, A. Srnec, B. Rašica, B. Bernardi, V. Richter, M. Prelog, B. Kelemen, J. Denegri, Oko, Zagreb, 1. – 15.11.1979, br. 199
Gordana Kobia, Aleksandar Srnec, Treća strana medalje, Oko, Zagreb, 27.12.1979
Ješa Denegri, Želimir Koščević, Exat 51, 1951 – 1956, Galerija Nova, Zagreb
1981.
Ješa Denegri, Apstraktne tendencije u Hrvatskoj 1951. – 1961., Izraz, Sarajevo, br. 11 – 12
Želimir Koščević, Likovna kritika u Hrvatskoj između 1950. i 1960. godine, Zbornik Trećeg programa Radio Zagreba, Zagreb, br. 6, str. 246 – 266
Predrag Vuković, Apstraktne tendencije u Hrvatskoj 1951. – 1961., Moderna galerija, Zagreb, 1981., Život umjetnosti, br. 32, str. 22 – 29
1983.
Damir Grubić, Kinetičke slike Aleksandra Srneca, Vjesnik, Zagreb, 17.2.1983
Mladen Lučić, Živjeti od apstrakcije, Vjesnik, Zagreb, 6.3.1983
Zvonko Maković, Povratak površini, Danas, Zagreb, 8.3.1983
Gledaoci lijenčine, Studio, Zagreb, 19.3.1983
Berislav Valušek, Salon '54 u Rijeci, Život umjetnosti, br. 36, str. 98 – 107
Damir Grubić, Aleksandar Srnec, Život umjetnosti, Zagreb, br. 36, str. 130 – 131
Ješa Denegri, Druga linija – poslijeratne godine (poglavlja EXAT-51, Informel, Gorgona, Nove tendencije), Treći program Radio Beograda, Beograd, br. 58, str. 54 – 94
Ješa Denegri, Nove tendencije, Treći program Radio Beograda, Beograd, br. 58
1984.
Ž. (Želimir) Kć. (Koščević), EXAT-51, Likovna enciklopedija Jugoslavije, Jugoslavenski leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, Zagreb, 1984, sv. 1, str. 401
1985.
Ješa Denegri, Zagrebačka serigrafija post festum, Odjek, Sarajevo, br. 22
Ješa Denegri, Krajnosti druge linije, Oko, Zagreb, br. 343
Kosta Angeli Radovani, Na čudu s pedesetom (1963 – 82), u knjizi „Kip bez grive : teze, portreti, karamboli“, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1985
Ješa Denegri, Apstraktna umjetnost u Hrvatskoj, 2 – Geometrijske tendencije u hrvatskoj umjetnosti, Logos, Split, 1985
1987.
Božo Bek, predgovor u katalogu izložbe Aleksandar Srnec, Galerija Nova, Zagreb
1988.
Želimir Koščević, Umjetničke grupe u poslijeratnoj umjetnosti u Hrvatskoj, Život umjetnosti, Zagreb, br. 43/44, str. 79 – 85
Grgo Gamulin, U oslobodilačkom toku, u knjizi „Hrvatsko slikarstvo XX. stoljeća, Naprijed, Zagreb, 1988, str. 531 – 546
1989.
Ješa Denegri, Bašičević/Mangelos kritičar i teoretičar umjetnosti, Quorum, Zagreb, br. 1
1990.
Ješa Denegri, Nove tendencije – četvrt stoljeća poslije, Dometi, Rijeka, br. 9
1991.
Ješa Denegri, Druga linija kao izraz duha mjesta, Život umjetnosti, Zagreb, br. 50, 1991, str. 21 – 27
1992.
Želimir Koščević, Smisao i poruke grupe EXAT-51, Kontura, Zagreb, ožujak 1992., br. 5, str. 4 – 5
Ivica Župan, Ivan Picelj – umijeće sinteze (razgovor), Kontura, Zagreb, ožujak 1992., br. 5, str. 6 – 9
1993.
Katalog izložbe Picelj – Srnec – Richter, Galerija Beck, Zagreb
Mirjana Šigir, Od plakata do apstrakcije, Vjesnik, Zagreb, 24.3.1993, str. 17
1994.
Radovan Ivančević, Preispitivanje apstrakcije 1953. – 1993., Život umjetnosti, Zagreb, br. 54/55, 1993/1994, str. 84
1995.
H.H., Važno poglavlje europske umjetnosti, Vjesnik, Zagreb, 17.5.1995, str. 19
Želimir Koščević, Kiparstvo u Hrvatskoj, Život umjetnosti, br. 56 – 57, str. 4 – 9
Ž. (Želimir) Kć. (Koščević), EXAT-51, Enciklopedija Hrvatske umjetnosti, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, sv. 1, str. 243 – 244
1996.
Ž. (Želimir) Kć. (Koščević), Aleksandar Srnec, Enciklopedija Hrvatske umjetnosti, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, sv. 2, str. 264
1997.
Ivica Župan, Kipar prostora i svjetla, Slobodna Dalmacija, Split, 18.11.1997, str. 4
Goran Blagus, Svjetlost univerzuma (razgovor), Kontura, jesen 1997, br. 54, str. 12 – 15
Ivica Župan, Pionir hrvatske Luminoplastike, Hrvatsko slovo, 21.11.1997, str. 19
Emil Špirić, Hommage "Exat 51", Čovjek i prostor, Zagreb, br. 1 - 2, 1997
1998.
Zvonko Maković, Krešimir Galović, Vinko Penezić, Krešimir Rogina, Emil Špirić, Intervju s Ivanom Piceljem: Privid slobode nije dugo trajao, Čovjek i prostor, Zagreb, br. 3 – 4, 1998
Ljiljana Kolešnik, Radoslav Putar – kritičar i kroničar (1950 – 1960), u knjizi Ljiljana Kolešnik (ur.), „Radoslav Putar – Likovne kritike, studije, zapisi 1950 – 1960“, Institut za povijest umjetnosti/AICA, Zagreb, 1998., str. 25 – 57
Zvonko Maković, Kristl, Picelj, Rašica, Srnec : obljetnica prve izložbe članova grupe EXAT 51 u Društvu arhitekata, 18. veljače - 4. ožujka 1953., Nakladništvo Udruženja hrvatskih arhitekata, Zagreb, 1998.
1999.
Marijan Susovski, predgovor u katalogu izložbe Sjećanje na Exat 51, 1951. – 1956., MSU, Zagreb
Ješa Denegri, Avangarda pedesetih na kraju stoljeća. Sjećanje na EXAT-51., Nezavisni, Novi Sad, br. 314
Ješa Denegri, EXAT-51 u međunarodnom i domaćem okruženju, izlaganje na znanstvenom skupu „Umjetnost i ideologija – Pedesete u podijeljenoj Europi“, Zagreb, 18.2. – 21.2.1999
Radovan Ivančević, Hrvatska umjetnost 50-ih godina između istočne i zapadne Europe, izlaganje na znanstvenom skupu „Umjetnost i ideologija. Pedesete u podijeljenoj Europi“, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske , Zagreb, 18.2. – 21.2.1999
Radovan Ivančević, Problemi kritičke recepcije gemetrijske apstrakcije grupe EXAT 51 u hrvatskoj likovnoj kritici 50ih godina, izlaganje na znanstvenom skupu „Umjetnost i ideologija. Pedesete u podijeljenoj Europi“, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske , Zagreb, 18.2. – 21.2.1999
Ljiljana Kolešnik, Problemi kritičke recepcije geometrijske apstrakcije grupe EXAT 51 u hrvatskoj likovnoj kritici 50ih godina, izlaganje na znanstvenom skupu „Umjetnost i ideologija. Pedesete u podijeljenoj Europi“, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, Zagreb, 18.2. – 21.2.1999
2000.
Goran Jovetić, Predane nagrade "Vladimir Nazor", Vjesnik, Zagreb, 20.6.2000, str. 13
Ješa Denegri, Umjetnost konstruktivnog pristupa - EXAT-51, Nove tendencije, Horetzky, Zagreb
Radovan Ivančević, Projekt kao sudbina, u knjizi Ljiljana Kolešnik (ur.), „Hrvatska likovna kritika 50ih. Izabrani tekstovi“, Društvo povjesničara umjetnosti, Zagreb, 2000, str. 255 – 276
2001.
Marina Tenžera, Hrvatska avangarda u Portugalu, Vjesnik, Zagreb, 10.5.2001, str.15
Marina Tenžera, Hrvatska avangarda u srcu Portugala, Vjesnik, 13.5.2001, str. 25 – 26
Kinetička arhitektura i skulptura, Vjesnik, Zagreb, 17.5.2001, str. 27
Izložba kinetičke umjetnosti, Glas Slavonije, Osijek, 19.5.2001, str. 22
Goran Jovetić, Arhitektura za treće tisućljeće, Vjesnik, Zagreb, 19.5.2001, str. 13
Adriana Piteša, Kinetika kao budućnost arhitekture i skulpture, Jutarnji list, Zagreb, 19.5. 2001, str. 20
J.M., Inovacije u umjetnosti, Novi list, Rijeka, 22.5.2001, str. 10
Krešimir Rogina, Kuće strojevi neprilagođenoga arhitekta, Jutarnji list, 23.5.2001, str. 19
Ati Salvaro, Lateći se latica, Hrvatsko slovo, 15.6.2001, str. 14
2002.
Ivanka Horvat, Ponuda tjedna: Srnecova «Luminoplastika», Nedjeljni Vjesnik, Zagreb, 13.1.2002, str. 28
M. (Marijan) Susovski et al., Exat 51 & New Tendencies, MSU, Zagreb
Leila Topić, Virtualna šetnja kroz modernost, Vjesnik, Zagreb, 22.12.2002, str. 15
Ivica Župan, Godine 1952. ništa nije bilo "stjecaj okolnosti", Novi Kamov, Rijeka, br. 1, sv. I, str. 50 – 68
Ješa Denegri, Rasprava Grgo – Vjenceslav Richter o apstraktnoj umjetnosti, Novi Kamov, Rijeka, br. 1, sv. I, str. 38 – 49
Hrvatska avangarda u Lisabonu, Zapis- bilten hrvatskog filmskog saveza, Zagreb, br. 1
Ješa Denegri, Vjenceslav Richter: Vizionar i utopist ideje sinteze, Čovjek i prostor, Zagreb, br. 578 – 579
Ješa Denegri, Četiri modela „druge linije“ u hrvatskoj umjetnosti 1950. – 1970., Književna revija, br. 3 – 4, str. 95 – 106
Ješa Denegri, EXAT-51: U međunarodnom i domaćem okruženju, Riječ, Zagreb, br. 4, str. 144 – 147
Tonko Maroević, Vjenceslav Richter, 1917. – 2002., Život umjetnosti, Zagreb, br. 67/68, str. 104
Vjenceslav Richter, Tko je pisac manifesta grupe EXAT-51?, Život umjetnosti, Zagreb, br. 67/68, str. 106 – 111
Nena Dimitrijević, Gorgona: Art as a Way of Existence, Primary documents. A sourcebook for eastern and central european art since the 1950s, The museum of Modern Art, New York, 2002, str. 124 – 140
2003.
Ješa, Denegri, Pioniri realnog svjetla, Kontura, Zagreb, veljača 2003, br. 74, str. 42 – 47
Ivica Župan, 50 godina Exata: Revolucionarna ili politički korektna umjetnost, Kontura, Zagreb, travanj 2003, br. 75, str. 16
Form – Specific u Ljubljani, Zarez, Zagreb, 5.6.2003, br. 106
Vesna Kusin, Hrvatska avangarda na europskoj turneji, Vjesnik, Zagreb, 14.11.2003, str. 19
Ješa Denegri, Neoavangarda u hrvatskoj umjetnosti 50- ih i 60- ih godina. Skupine EXAT-51 i Gorgona, Republika, br. 12, str. 59 – 69
Radovan Ivančević, Saša Srnec i animirano apstraktno slikarstvo, Hrvatski filmski ljetopis, br. 36, str. 89 – 97, 223
Ješa Denegri, Grafički opus Ivana Picelja, katalog izložbe u Leipzigu, 2003.
Ješa Denegri, Prilozi za drugu liniju. Kronika jednog kritičarskog zalaganja, Horetzky, Zagreb
Marijan Susovski, Exat-51 1951 – 1956, Nuove tendenze 1961 – 1973, Comune di Siena, assessorato alla cultura, Museo d' arte contemporanea di Zagabria, Siena
Maroje Mrduljaš, Zagrebački dizajn i dizajniranje Zagreba, u knjizi Feđa Vukić (ur.), „Zagreb, modernost i grad“, AGM, Zagreb, 2003, str. 84 – 107
Petar Prelog, Likovna umjetnost kao dio kulturnog identiteta grada, u knjizi Feđa Vukić (ur.), „Zagreb, modernost i grad“, AGM, Zagreb, 2003, str. 108 – 129
Marijan Susovski, Fjodor Fatičić, Exat 51 & New Tendecies. Avant-Garde and International Events in Croatian Art in the 1950s and 1960s, Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb
Ješa Denegri, Inside or outside “socialist modernism”?, u knjizi Miško Šuvaković, Dubravka Djuric (ur.), “Impossible Histories, Historical Avant – gardes, Neo - avant – gardes, and post - avant – gardes in Yugoslavia, 1918 – 1991”, The MIT Press, Cambridge, London, 2003, str. 168 – 208
Darko Šimičić, From Zenit to Mental Space, u knjizi Miško Šuvaković, Dubravka Djuric (ur.), “Impossible Histories, Historical Avant – gardes, Neo - avant – gardes, and post - avant – gardes in Yugoslavia, 1918 – 1991”, The MIT Press, Cambridge, London, 2003, str. 294 – 330
2004.
Umjetnost i ideologija. Pedesete u podijeljenoj Europi (tematski prilog), Život umjetnosti, Zagreb, br. 71-72, str. 85 – 167
Jasna Galjer, Dizajn pedesetih u Hrvatskoj: od utopije do stvarnosti, Horetzky, Zagreb
2005.
Leila Topić, Izazovi avangarde u regiji, Vjesnik, Zagreb, 10.3.2005, str. 15
Nina Ožegović, Prvi hrvatski muzej avangarde, Nacional, Zagreb, 15. 3. 2005, str. 82 – 85
Ivica Župan, Prokleta avlija, Zarez, Zagreb, 24. 3. 2005, br. 151, str. 16 – 17
Marina Baričević, Umjesto biografije, vrijedna zbirka umjetnina, Novi list, Rijeka, 3. 4. 2005, str. 8
Šefik Nadarević, Kolekcija koju nije „progutala“ globalizacija, Zadarski list, Zadar, 12. 4. 2005, str. 18, 23
Marijan Špoljar, Kolekcioniranje avangarde, Vijenac, Zagreb, 28. 4. 2005, br. 291, str. 16
L. I.,The very best off, Feral Tribune, Split, 20.5.2005, str. 39
Ivica Župan, Ima li mjesta za avangardne posebnosti, Kontura, Zagreb, lipanj 2005, str. 28 – 29
Ljiljana Kolešnik, Prilozi interpretaciji hrvatske umjetnosti 50ih godina. Prikaz formativne faze odnosa umjetnosti i socijalističke Države, Radovi instituta za povijest umjetnosti, Zagreb, br. 29, 2005, str. 307 – 315
Ivica Župan, Exat 51 i drug(ov)i: hrvatska umjetnost i kultura u promijenjenim političkim prilikama ranih pedesetih godina 20. stoljeća, Zagreb, Društvo hrvatskih književnika, 2005
2006.
Silva Kalčić, Moda između tijela i društva, Zarez, 15.6.2006, br. 182
Ljiljana Kolešnik, Između Istoka i Zapada : hrvatska umjetnost i likovna kritika 50-ih godina, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2006
2007.
Barbara Vujanović, Umjetnost koja je pomicala granice, Vjesnik, Zagreb, 6.3.2007, str. 22 – 23
Nadežda Elezović, Umjetnost naše globalne memorije, Novi list, Rijeka, 7.3.2007, str. 19
Nadežda Elezović, Umjetnost koja otvara putove slobode (Rubne posebnosti: avangardna umjetnost u regiji) (reprodukcija), Novi list, Rijeka, 10.3.2007, str. 68
Nadežda Elezović, Avangardna umjetnost nikad nije bila nacionalna (Kolekcija Marinko Sudac), Novi list, Rijeka, 11.3.2007, str. 8 – 9
Darko Glavan, Ispravljanje grijeha muzejskih struktura, Jutarnji list, Zagreb, 12.3.2007, str. 43
Patricia Kiš, Hrvatska avangarda, Jutarnji list, Zagreb, 16.3.2007, str.21
Nadežda Elezović, Subverzivan materijal koji pomaže čovjeku živjeti (reprodukcija), Novi list- Mediteran, tjedni kulturni prilog, 18.3.2007, str. 2 – 3
Goran Šikić, Galopirajući rast „dionica“ avangarde“ (reprodukcija), Privredni vjesnik, Zagreb, 23.4.2007, str. 11
Ješa Denegri, Fragmentarne opaske o izložbi „Avangardne tendencije u hrvatskoj umjetnosti“, Kvartal, Zagreb, str. 30 - 35
http://www.apexart.org/conference/Devic.htm
http://public.carnet.hr/dpuh/ai1950/indexH.html
http://www.artsmw.org/heartlandproject//aspects/bios/Croatia/srnec.html
http://www.artsmw.org/heartlandproject//aspects/essays/stipancic.html
* Manifest grupe EXAT-51 objavljen je prvi put na plenumu Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti Hrvatske (7.12.1951). Objavljen je i na letku-katalogu izložbe slikara EXATA u Beogradu (ožujak-travanja 1953). Kasnije je objavljivan u slijedećim publikacijama: Zagrebački tjednik, Zagreb, 4.3.1953; Umetnost, Beograd, siječanj – ožujak 1966, br. 5, str. 23; Razlog, Zagreb, br. 46-47-48, 1966, str. 225; Polja, Novi Sad, 1970, br. 133 – 135, str. 39; Start, Zagreb, 15.12.1976, br. 206; monografija EXAT-51, Galerija Nova, Zagreb, 1976, str. 139; katalog izložbe Jugoslovensko slikarstvo šeste decenije, Muzej savremene umetnosti, Beograd, srpanj – rujan 1980; Treći program Radio Beograda, ljeto 1983., br. 58; katalog izložbe Europa, Europa. Das Jahrhundert der Avantgarde in Mittel und Osteuropa, Kunst-und-Ausstellungshalle der Bundesrepublik Deutschland, Bonn, 1994, sv. 3, str. 227; Ješa Denegri, Umjetnost konstruktivnog pristupa - EXAT-51, Nove tendencije, Horetzky, Zagreb, 2000, str. 69; Ljiljana Kolešnik (ur.), Hrvatska likovna kritika 50ih. Izabrani tekstovi., Društvo povjesničara umjetnosti, Zagreb, 2000, str. 106; katalog izložbe Exat 51 & New Tendencies : avant-garde and international events in Croatian art in the 1950s and 1960s, Centro Cultural de Cascais, Portugal, svibanj - lipanj 2001, str. 22 - 23; Impossible Histories, Historical Avant – gardes, Neo - avant – gardes, and post - avant – gardes in Yugoslavia, 1918 – 1991, The MIT Press, Cambridge, London, 2003, str. 539;
Robert Vrinat, Visite au Salon des Réalités Nouvelles, Combat, Pariz, 21.6.1952, br. 2503
Radoslav Putar, U kolektivnoj akciji – radovi članova SIO na Trienalu u Milanu, Narodni list, Zagreb, 3.11.1957
1952 Picelj-Rašica-Srnec- EXAT-51, Piceljev stan u Gajevoj 2b, Zagreb
1979 Grupa Exat 51, Galerija Nova, Zagreb
1983 Aleksandar Srnec, Galerija Nova, Zagreb
1992 samostalna izložba u ENCk
1997 samostalna izložba u sklopu VI. trienala hrvatske skulpture, Gliptoteka HAZU, Zagreb
2001 Aleksandar Srnec, Hrvatski muzej arh. HAZU, Zagreb
1 Ivan Škiljan u svom članku navodi da su povodom izložbe Bakić – Picelj – Srnec u Drian Galleries u Londonu 1960. u engleskom tisku objavljene kritike u slijedećim novinama: autor nepoznat, The Times, London; Alan Bowness, Observer, London; Eric Newton, Guardian, Manchester; Pierre Rouve, Art News and Review, London